Crna Gora donijela novi zakon o legalizaciji – brži postupak i povoljniji uslovi
U Crnoj Gori je usvojen novi zakon koji značajno pojednostavljuje postupak legalizacije bespravno izgrađenih objekata, saopšteno je iz Ministarstva prostornog planiranja u emisiji "Okvir". Za razliku od prethodnog rješenja iz 2017. godine, sada nije potrebno čekati izradu planske dokumentacije, što je bila jedna od glavnih prepreka ranijem procesu.
Građani imaju šest mjeseci da predaju zahtjeve za legalizaciju. Omogućeno je i plaćanje legalizacije i otkupa zemljišta na rate, a oni koji se odluče za jednokratnu uplatu ostvaruju popust od 20%. Lokalnim samoupravama je ostavljen prostor da same utvrde iznose naknada, uz preporuku da se one drže na nivou iz 2020. godine, a planirane su i dodatne olakšice za građane.
Iako su iz agencija za nekretnine iskazali nezadovoljstvo zbog zabrane prodaje nelegalnih objekata, iz Uprave za nekretnine najavljuju da će nakon isteka roka za prijavu imati tačan broj nelegalno izgrađenih objekata. Trenutne procjene govore o 62.000 objekata, dok bi konačna cifra mogla dostići i 100.000.
Prema riječima državne sekretarke Marine Izgarević Pavićević, novi zakon predviđa da svi vlasnici nelegalnih objekata moraju do kraja roka podnijeti zahtjev za legalizaciju. Nakon toga, opštine su dužne da ih obavijeste o dokumentaciji koju je potrebno dostaviti – prije svega geodetski elaborat ovjeren od katastra i potvrdu da je objekat vidljiv na satelitskom snimku koji će uskoro biti dostupan na sajtu Ministarstva. Planovi više nisu uslov osim u zaštićenim područjima, poput nacionalnih parkova.
Za objekte površine do 200 kvadrata dovoljan je lični iskaz vlasnika o stabilnosti objekta. Za objekte između 200 i 500 kvadrata traži se potvrda stručnog lica ili firme, dok oni veći od 500 kvadrata moraju proći detaljna ispitivanja seizmike i statike, uključujući i reviziju. Objekti koji trenutno ne zadovoljavaju tehničke kriterijume mogu se rekonstruisati u roku od tri godine.
Građani koji su gradili na državnom zemljištu moraće da učestvuju u javnom pozivu lokalnih samouprava radi otkupa tog zemljišta. Ovi pozivi trebalo bi da počnu od 14. septembra, ali je moguće i njihovo pomjeranje.
Cijene će biti usklađene s tržištem, a nelegalni objekti plaćaće jednaku cijenu kao legalni, uz mogućnost plaćanja na rate – i to do 30 godina za osnovno stanovanje, te 10 godina za ostale namjene. Ukoliko neko već posjeduje stan u jednom gradu, a nelegalni objekat u drugom, taj drugi se neće računati kao osnovno stanovanje, osim ako prvi nije uslovan za život.
Direktor Uprave za nekretnine Marko Bulatović poručio je da će Uprava obraditi sve zahtjeve koji stignu u roku od šest mjeseci, ali da će tehnička obrada trajati duže, jer je riječ o velikom obimu posla.
Građani koji su zahtjev podnijeli još 2017. mogu nastaviti legalizaciju prema novim, povoljnijim uslovima. Iz Zajednice opština poručuju da su lokalne uprave spremne za ovaj proces i da imaju rok od tri mjeseca da usklade svoje akte koji regulišu zone, cijene i druge detalje.
Stefan Mišković, predsjednik Udruženja agencija za nekretnine, ukazao je na nekoliko neriješenih pitanja – posebno kada je riječ o objektima koji imaju manja odstupanja od dozvoljene gradnje, kao i o pravnim radnjama poput testamenta i poklona. Istakao je da trenutno nije moguće prometovati objekte bez građevinske dozvole.
Takođe, opštine nemaju dovoljno inspektora za nadzor gradnje, pa su dio nadležnosti prenijele i na komunalne službe. Iz Zajednice opština poručuju da su zatražili produženje roka kako bi obezbijedili dovoljno kadra za sprovođenje inspekcijskog nadzora.